Zvezdana Crnogorac o putovanjima i ljudima

Kategorija: Putovanja (page 3 of 8)

„Velika sličnost, mala razlika“

大同小異 (Daidō shōi) – japanska poslovica

Veruje se da širom Japana postoji više od 150,000 hramova, oko 80,000 šinto i oko 75,000 budističkih, tako da ćete i u najurbanizovanijim delovima grada, poput Ginze u Tokiju, naići na njih. Samo u Kjotu, staroj prestonici Japana ima oko 5,570 hramova. 

Postoji nekoliko osnovnih razlika između šinto i budističkih hramova. Prva je u nazivu – šinto hram se na japanskom kaže đinđa (jinja, 神社), dok se budistički hramovi nazivaju tera (寺, ili ji po japanskom čitanju). U šinto hramovima se obožavaju božanstva (kami, 神) iz prirode, životinje, planine, šume, tj. sve što postoji u univerzumu (shinrabansho). Naravno, u budističkim hramovima se slavi Buda. 

Ceo tekst

Azbuka Istanbula 

Vizantion, Novi Rim, Konstantinopolj, Carigrad, Stambol, Istanbul, antički Grci, Feničani, Tračani, Rimljani, Osmanlije, Evropa i Azija… 

Meni je Istanbul oduvek bio jedan od posebnih gradova i nije ni čudo da je Napoleon Bonaparta rekao: 

„Ukoliko bi svet bio jedna država, Istanbul bi bio njen glavni grad“

Nekako bi se pogodilo da sam ga uvek posećivala sa bliskim ljudima, jedna od njih je bila moja mama, kojoj je i bio jedan od omiljenih gradova. Verujem da smo nekako i ovog puta bile zajedno.

Zato je ovo naša azbuka:

Ceo tekst

Odlazak princa japanske politike

Kada se angažovao u predizbornoj kampanji, Abea su pitali da li to znači njegov povratak na premijersku poziciju. On je to negirao i naglašavao da podršku premijeru Kišidi vidi kao dužnost. Ipak, posle njegovog ubistva mnogi ne vide ko može biti pravi naslednik “šoguna iz senke”, kako su zvali Abea.

Ceo tekst

Hirošima – Život je lep

Hirošimu su nekada zbog lepote zvali mali Kjoto (prestonica u Zlatno doba Japana). Njeno ime znači „široko ostrvo“ i smeštena je u delti reke Ota, čijih šest tokova deli grad na nekoliko ostrvaca. Zbog bogate delte Ota reke, u kojoj nastaju rečce Tenma, Kyūōta/Honkawa, Motoyasu, Kyōbashi i Enkō, Hirošimu nazivaju i „Gradom vode“. Prvo naselje osnovano je u 16. veku oko dvorca tadašnjeg daimyo-a (feudalni vladar) Morija Terumotoa, da bi 1889. godine dobila status grada. Već od kraja 19. veka i Prvog kinesko-japanskog rata, postala je značajan vojni centar. 

Krajem 1945. godine Hirošima je imala oko 300,000 stanovnika. A onda je svanulo jutro šestog dana avgusta. Samo tog dana oko 80,000 stanovnika Hirošime je izbrisano, da bi do kraja 1945. još oko 60,000 ljudi umrlo od posledica atomske bombe. Sa ljudima je nestalo i oko 70% grada. Jedna od retkih građevina koja je donekle preživela bilo je Promotivna hala regionalnih proizvoda Hirošime, iako je bomba eksplodirala 600 metara iznad i tek nekih 160 metara dalje. Skelet ove građevine postao je simbol razaranja Hirošime. Danas je to Kupola atomske bombe (Genbaku Dōmu; 原爆ドーム) i predstavlja deo Memorijalnog parka mira Hirošime (広島平和記念公園, Hiroshima heiwa kinen kōen). 

Ceo tekst